Poslovne vijesti - Hrvatska

Željeznice prolaze najveći investicijski ciklus u posljednjih nekoliko desetljeća

Željeznički promet time, kako ističu, prolazi kroz najveći investicijski ciklus u posljednjih nekoliko desetljeća, a željeznički teretni sektor zapošljava 1.461 radnika te je u 2024. ostvario prihode od 221 milijuna eura uz godišnji rast od 5,7 posto. Trgovinski saldo dosegnuo je 140 milijuna eura ili dva puta više nego 2021., potvrđujući izvoznu orijentaciju unatoč relativno niskoj produktivnosti sektora.

Uz najveći investicijski ciklus provode se, međutim, opsežni radovi na prugama koji privremeno usporavaju protok robe (uz probijanje rokova što pogoršava zastoje), povećavaju troškove i uzrokuju kašnjenja, čime se smanjuju pouzdanost i konkurentnost prijevoza. U 2024. godini teretni vlakovi zabilježili su pet posto nižu kilometražu u odnosu na 2021., što upućuje na smanjenje operativne aktivnosti željezničkog teretnog prometa.

Dodatni izazov su spori procesi primopredaje vlakova na granicama s trećim zemljama i dugotrajni carinski, policijski i fitosanitarni pregledi koji usporavaju logističke procese na željeznici i u lukama. Na glavnim graničnim prijelazima dnevno se preda oko 5,5 vlakova, što ograničava konkurentnost pravaca i usporava rast prometnih tokova prema srednjoj i jugoistočnoj Europi.

Snažan rast troškova željezničkog prijevoza ozbiljno ugrožava konkurentnos thrvatske ekonomije - troškovi osoblja u 2024. porasli su 22 posto na godišnjoj razini, troškovi prodane robe 44 posto, a poduzetnici pritom snose i logističke troškove bez mogućnosti utjecaja na infrastrukturne radove.

Time se smanjuje izvozni potencijal i prilike za jačanje logističke pozicije Hrvatske. Kašnjenja, dulji zastoji i preusmjeravanje tereta na cestovni prijevoz povećavaju opterećenje cesta, troškove održavanja i emisije te usmjeravaju teret prema lukama u Sloveniji i Italiji.

HUP-ovi prijedlozi operativnih rješenja za željeznice

Planirana ulaganja u željezničku infrastrukturu od 2024. do 2028. iznose 1,7 milijardi eura od čega se 900 milijuna financira iz EU projekata. Trenutno je u fazi projektiranja 466 km pruge vrijedne 4,5 milijardi eura, 57 km je u pripremi za početak radova, dok se na 277 km pruge izvode radovi vrijedni 1,1 milijardi eura.

Kako Hrvatska tijekom najvećeg investicijskog ciklusa u posljednjem desetljeću ne bi izgubila postojeći potencijal željezničkog teretnog prometa, HUP predlaže sljedeće mjere:

1. Uvođenje kompenzacijskih mehanizama tijekom radova -država bi trebala djelomično subvencionirati troškove nastale zbog infrastrukturnih ograničenja i zastoja na koje prijevoznici nemaju utjecaj tijekom trajanja radova, po uzoru na modele koji se već primjenjuju u pojedinim članicama EU.

2. Ubrzanje realizacije nizinske pruge i riječkog pravca -nužna je izgradnja moderne nizinske pruge prema Rijeci, povećanje kapaciteta glavnog izvoznog koridora i uklanjanje infrastrukturnih uskih grla, budući da bez konkurentnih željezničkih pravaca luke riječkog bazena teško mogu konkurirati regionalnim lukama.

3. Administrativno rasterećenje prijevoznika -potrebno je pojednostaviti procedure ili povećati kapacitete administrativnih službi (preraspodjelom zaposlenih) u lukama i na graničnim prijelazima kako bi se ubrzali procesi utovara, istovara i kontrole vlakovnih kompozicija.

4. Bolja operativna usklađenost mjera nadležnih tijela -planiranje prometovanja potrebno je uskladiti s dinamikom radova kako bi povećanje broja vlakova rezultiralo stvarnim ubrzanjem prometa, a ne dodatnim zastojima na dijelovima mreže pod rekonstrukcijom. Uvedene mjere HŽ Infrastrukutre ne povećavaju protočnost sustava, već uzrokuju dodatne zastoje, operativna usporavanja i rast troškova prijevoznika, što već rezultira gubitkom tereta i narušavanjem konkurentnosti luka riječkog bazena te zahtjeva hitnu ponovnu analizu mjera uz uključivanje svih dionika.

Hrvatska može iskoristiti svoj izvozni potencijal samo kroz brze i konkurentne logističke koridore. U suprotnom, prednost preuzimaju regionalni konkurenti. Zato je nužno ubrzati razvoj ključnih koridora i bolje uskladiti infrastrukturne projekte s potrebama gospodarstva, komunicirajući prilikom planiranja i provedbe projekata, zaključuju u HUP-u.